Stara Pazova je grad u Vojvodini, a takođe i opštinski centar koji je najbliži Beogradu, sa kojim ima posebnu ekonomsku i kulturnu povezanost. Prema popisu stanovništva iz 2002. godine, grad Stara Pazova ima 18.645 stanovnika.
Razvijena poljoprivreda, mlinska, metalska i tekstilna industrija. Posebno razvijeno zanatstvo, sa velikim učešćem male privrede u ukupnom društvenom proizvodu. Više srednjih škola. Sportska sredina, sa dugom tradicijom.
Opština Stara Pazova nalazi se u severo-istočnom delu Srema, između dva najveća grada u republici Srbiji; od Beograda je udaljena 30 km a od Novog Sada 40 km. Svi važni autoputevi prolaze kroz opštinu: autoput Beograd-Zagreb, autoput Beograd-Novi Sad, regionalni putevi M22, P106 i P121. Kroz opštinu takođe prolazi pruga Budimpešta-Novi Sad-Beograd-Niš.
Međunarodni aerodrom u Surčinu je udaljen 25 km od centra opštine. Severna granica opštine je omeđena Dunavom koji znatno doprinosi transportnim mogućnostima koje postoje u ovom području.
Pogodan geografski položaj, raskršće glavnih puteva, blizina Beograda i Novog Sada, uslovili su povoljan razvoj ekonomskog i društvenog sedišta ovog dela Srema.
U XVIII i XIX veku ovo područje naseljavaju Srbi, a naročito Slovaci.

Opština Stara Pazova ima jednu od najdužih tradicija kada je u pitanju razvoj malih i srednjih preduzeća u celoj Vojvodini. Danas ovde ima oko 500 malih i srednjih preduzeća i oko 2600 zanatskih radnji od kojih se većina nalazi u Staroj i Novoj Pazovi. Razvija se i industrija: drvno-industrijski kombinat, fabrika metalnih proizvoda i fabrika mašina, ciglana i dr.
Poljoprivreda je takođe važna u lokalnoj ekonomiji. Ima oko 30000 hektara obradive zemlje, od čega je 22000 hektara u privatnom vlasništvu.
Naseljena mesta
Urbana
- Stara Pazova
- Nova Pazova
- Novi Banovci
Ruralna
- Belegiš
- Vojka
- Golubinci
- Krnješevci
- Stari Banovci
- Surduk
Demografija
Stanovništvo grada raznih godina: